Tekstovnica

Željela bih preporučiti roman Odrasli ljudi norveške spisateljice Marie Aubert (Naklada Ljevak, prev. Anja Majnarić ) o kojem smo nedavno razgovarali na čitateljskoj radionici Kabinet čuda koja se odvija u Knjižari Fraktura. Ovaj roman nas je osvojio zbog svojih slojevitih psiholoških uvida. Radi se o naoko običnoj situaciji - obitelj se nakon dosta vremena susreće na vikendici - u središtu radnje su dvije sestre - i njihov susret postaje povod da na površinu izađu brojne nijanse njihovih kompleksnih odnosa. U nastavku pogledajte preporuku za čitanje. Ovdje se može pogledati i razgovor s autoricom o knjizi:  https://www.youtube.com/watch?v=oKabBkxk9qA    Kabinet čuda sam organizirala iz svoje potrebe da s drugima razgovaram o kvalitetnim knjigama. Administrativno ga podržava  udruga Blaberon  u suradnji s  Knjižarom Fraktura,  a financijski ga podupire  Grad Zagreb . Više o Kabinetu čuda pročitajte na Modernim vremenima:  https://mvinfo.hr...

Na blogu sam već preporučivala knjigu Volkera Mehnerta i Claudie Lieb o Alexanderu von Humboldtu  Alexander von Humboldt: čežnja za dalekim krajevima  u prijevodu Lare Hölbling Matković i izdanju ArTresora. Čini mi se da je u današnje vrijeme poplave informacija i ugroženosti temeljnog znanstvenog mišljenja važno čitati knjige koje nam na jednostavan način opisuju i objašnjavaju svijet i način na koji on funkcionira, istovremeno nam približavajući misleće pojedince koji su svojim entuzijazmom učinili korak naprijed, koji se za njihova života možda i nije činio golemim - ali je na koncu promijenio sudbine mnogih.  Zato bih u nastavku htjela skrenuti pozornost na još jednu bogato ilustriranu i jednostavno napisanu knjigu koja nam dolazi iz iste izdavačke kuće - Karen Magnuson Beil: Što je vidio Linné: znanstvenikova težnja da imenuje sve živo (ArTresor naklada, 2022., prev. Lara Hölbling Matković). Na naslovnici knjige je slavni Linnaeusov portret, što ga je ...

Na prvom ovogodišnjem susretu Kabineta čuda u Knjižari Fraktura razgovarale smo o knjizi Bjeguni poljske nobelovke Olge Tokarczuk  (prev. Mladen Martić , Fraktura, 2020). U govoru povodom primanja Nobelove nagrade za književnost , Olga Tokarczuk je ustvrdila da nam danas nedostaju novi načini pripovijedanja o svijetu. Živimo brzo i počeli smo svijet doživljavati preko aplikacija, pa nam postaje nerealan i dvodimenzionalan - a književnost je jedno od malo područja koja nas pokušavaju zadržati uz konkretnost svijeta. Osim toga, njezinim riječima - priča uvijek kruži oko smisla.  I zaista, umjetnost nam oduvijek pomaže da nađemo smisao, ili barem da počnemo za njime ozbiljnije tragati. Ali i više je od toga - zna to Olga Tokarczuk - umjetnost opisuje i istovremeno očuđuje , tj., nemoguće čini mogućim, šireći nam svjetonazor i pomažući nam da budemo spremniji na promjenu mišljenja - pa i na druge vrste promjena.  Ovu spisateljicu treba čitati jer je mudra i tankoćutna - u...

Na zadnjem ovogodišnjem Kabinetu čuda u Knjižari Fraktura ugostili smo Kristijana Novaka i razgovarali o njegovom posljednjem romanu Slučaj vlastite pogibelji (Oceanmore, 2023) koji je već zasluženo dobio veliku vidljivost, a pretvoren je i u kazališnu predstavu u HNK Varaždin, ovdje možete pogledati trailer . Črna mati zemla Kristijana Novaka je za mene bila posebno čitateljsko iskustvo - jedan od rijetkih suvremenih hrvatskih romana koji me za vrijeme čitanja posve obuzeo, bila sam unutra, u toj potresnoj priči o traumatičnom odrastanju - knjiga me potresla onako kako to može samo prava književnost koja nam razmiče tlo pod nogama i ubacuje nas u neko drugo molekularno stanje. Živjela sam i disala s tim likovima, činilo mi se da ih oduvijek poznajem, da nikada nisam ni živjela a da oni nisu bili dio moga života. Nije me smetao ni međimurski dijalekt koji mi je inače dosta stran (dapače, zauvijek sam zapamtila riječi  ućomas i dičker ). Pa iako se danas možda ne mogu s...

Zvali su me iz Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" u Koprivnici da dođem na TEDx Koprivnica Library i da odaberem bilo koju temu o kojoj želim govoriti do 18 minuta. Oni, naime, po uzoru na svjetske TED konferencije već deset godina za redom organiziraju cjelodnevni TED događaj - zovu razne ljude koji govore o temama koje ih se tiču, koje su im važne, za koje smatraju da bi trebale biti važne i drugima.  Odlučila sam se odazvati - i govoriti o užitku u čitanju . Jer mi se čini da smo pomalo zaboravili zašto je taj užitak važan. Duboko sam uvjerena da svo učenje i sav intelektualni napredak kasnije u životu mogu početi dugotrajnim čitanjem iz užitka u djetinjstvu. I to ne bismo smjeli omalovažiti. Kad bismo djeci i mladima omogućili da pronađu svoju vrstu tekstova, da urone duboko u štivo koje ih se izravno tiče, da čitaju puno i sve više, proširuju svoje svjetove i produbljuju znanja, možda bismo im omogućili da ostvare svoje pune kreativne i intelektualne potencijale. Cije...

U studenom smo na  Kabinetu čuda  u knjižari Fraktura razgovarali o romanu Karen Blixen   Babettina gozba  (prev.  Đurđica Žlebačić-Sorensen , Disput, 2011.) Već dugo sam razmišljala da bismo morali razgovarati o ovome romanu, ja ga čitam svako malo. Kad sam nervozna, kad imam previše posla, kad mi treba smiraj - uzimam Babettinu gozbu i liječim se - to je tekst koji nudi jednu mirnu prostranost, kao kad se nađeš sam na snijegu, u potpunoj tišini, s otvorenim horizontom pred sobom i želiš da taj trenutak potraje što dulje. Zato mi je drago da se roman svima svidio, a komentirali smo i fantastičan film kojeg je 1987. po romanu režirao Gabriel Axel ( trailer ). To je jedan od rijetkih filmova koji adaptacijom nije razočarao, tj. kao da tekstu dodaje točno ono što mu je trebalo - okuse i mirise hrane na Babettinoj gozbi, ali i začudna, živopisna, dobro pogođena lica članova male zatvorene seoske zajednice u kojoj se odvija radnja. Karen Blixen, izvor: klik Babetti...

U listopadu smo na Kabinetu čuda u knjižari Fraktura razgovarali o knjizi Marcela Prousta O čitanju (prev. Ela Agotić , Meandar , 2004.) Rukopis Marcela Prousta, izvor U ovoj maloj, maloj knjižici u neobičudnom izdanju Meandra s mnoštvom digresija i opisa vlastite svakodnevice, Marcel Proust piše što je za njega čitanje. Uz to, opisuje užitak u čitanju iz djetinjstva, piše o tome koliko ga je smetalo kad bi ga dnevna zaduženja prekidala u uživanju u tekstu (pravi čitatelji znaju: život je stalna smetnja čitanju!).  U Proustovoj se knjižici dobro vidi da je za čitanje potrebna dokolica, jer on odrasta u kući sa sluškinjama i kuharicama, u polaganoj atmosferi popodnevnih odmora, šetnji po parkovima, zajedničkih obiteljskih piknika i sl. Nije čudo da je imao vremena dubinski se baviti tekstom. S druge strane, imali su i drugi vremena i dokolicu, pa nisu razvili taj senzibilitet, ta posebna minuciozna zapažanja svega što se oko njih događa. Zaključujem da na Kabinetu čuda volimo razg...