Preskoči na glavni sadržaj

Hjalmar Söderberg: Doktor Glas

Nađete li se u knjižnici i knjižari - i ne znate što biste čitali - slobodno možete posegnuti za bibliotekom Na tragu klasika.

Puno sam razmišljala i čitala o klasicima - zašto su mi toliko privlačni i zašto im se imam potrebu vraćati? George Steiner kaže da su klasici "knjige koje čitaju nas" a Italo Calvino da su to knjige čije se značenje nikad ne iscrpljuje do kraja, pa ih možemo vidjeti u novom svjetlu svaki put kad ih čitamo, a sviđa mi se i duhovita definicija Umberta Eca koja kaže da su klasici knjige koje svi mrze jer su ih morali čitati u školi!

Pa iako su sve te definicije točne, trebali bismo pitati švedske srednjoškolce što misle o naslovu koji ovdje kanim preporučiti - nadam se da ga ipak baš ne mrze, jer u njemu svakako mogu pronaći puno intrigantnih tema. 

Doktor Glas Hjalmara Söderberga (prev. Željka Černok, Disput, 2013.) prvi put je objavljen 1905. godine. Lijepo je napisan i vrlo je aktualan - glavni lik, liječnik Tyko Gabriel Glas, piše dnevnik i iz njega upoznajemo jednog osebujnog čovjeka koji je pun proturječnosti. Čitajući njegova razmišljanja nećete se moći odlučiti - je li on narcisoidan, poremećen, emocionalno osakaćen, je li opasan čovjek ili tip kojeg treba žaliti - a možda je sve to istovremeno? 

Priča će se zahuktati kad mu u ordinaciju dođe jedna mlada žena i počne mu se žaliti na svoga muža. I tu će se otvoriti brojne teme - čovjekov odnos prema moralu i sposobnost da drugima čini zlo, pravo na dostojanstvenu smrt i eutanaziju, što uopće znači biti sretan, a tu su i feministička pitanja imaju li žene pravo slobodno raspolagati svojim tijelom i rađati kad žele, a ne kad moraju? I kakve sve posljedice žene trpe kad muškarci odlučuju o njihovim sudbinama?

Pogledajte cijelu preporuku za čitanje ovog romana https://www.youtube.com/watch?v=vpwKvRMjKFg&t=110s

O Doktoru Glasu smo u listopadu raspravljali na čitateljskoj radionici Kabinet čuda koja se odvija u knjižari Fraktura, a financira je Grad Zagreb.

Ako vas zanima još knjiga iz iste biblioteke, davno sam pisala o jako zanimljivoj knjizi o čitanju, pisanju, maštovitosti španjolske autorice Rose Montero: Luđakinja u nama (prev. Matija Janeš, 2014.) https://mvinfo.hr/clanak/rosa-montero-ludjakinja-u-nama 

a preporučivala sam i roman Frode Gryttena Sutra je ponedjeljak (prev. Željka Černok, 2017.) https://www.youtube.com/watch?v=qbha7nsiWzI  

Nebrojeno sam se puta vratila romanu Karen Blixen: Babettina gozba (prev. Đurđica Žlebačić-Sorensen, Disput, 2011.) https://marijaottfranolic.blogspot.com/2023/11/karen-blixen-i-sva-proturjecja-u.html 

Volim i Disputovu biblioteku Per speculum - tu su objavljeni stvarno zanimljivi naslovi pisaca koji pišu o raznim velikanima: Andre Gide napisao je odličnu knjigu o Dostojevskom, a tu su i Zweigova knjiga o FreuduHeineova knjiga o Shakespeareu, Borgesova studija o Danteu....  

Čitajte klasike, dozvolite da vas pročitaju te knjige za višestruka čitanja i tumačenja!

Kabinet čuda sam organizirala iz svoje potrebe da s drugima razgovaram o kvalitetnim knjigama. Administrativno ga podržava udruga Blaberon u suradnji s Knjižarom Fraktura, a financijski ga podupire Grad Zagreb. Više o Kabinetu čuda pročitajte na Modernim vremenima: https://mvinfo.hr/clanak/citateljska-radionica-kao-mjesto-poticanja-citanja-i-preporucivanja-dobre-literature  




---  Marija  --- 




Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Wisława Szymborska - Svijet koji nije od ovoga svijeta

Jako mi se svidjelo što je na inauguraciji novog američkog predsjednika mlada pjesnikinja Amanda Gorman gorljivo recitirala svoju poeziju. To je nešto posebno, da poezija ima veliku ulogu na ovako velikom događaju kojeg prati cijeli svijet. Podsjetilo me to na činjenicu da poezija može biti - i trebala bi biti - upotrebljiva. Mislim da je na to mislila Divna Zečević kad je 1973. u dnevnik zapisala:  Pjesme volim objavljivati u dnevnim ili tjednim novinama ali nikako ne u časopisima. Želim da pjesma stigne do onoga kome je namijenjena i ne volim pomisao da mi pjesma leži u časopisu izložena kao u vitrini do koje će doći, ako dođu, rijetki posjetioci. Ne volim vidjeti svoju pjesmu u književnom časopisu pritisnutu kao leptira ili kao biljku u herbariju. Mnogo više volim da se pjesma na novinskom papiru povlači pod nogama ili da se njome zamotaju cipele koje se nose na popravak. Ipak ima u tom slučaju više nade da će nekome pogled zapeti ako ništa barem na naslovu – pa da pomisli ak...

Čitateljska radionica Kabinet čuda

Cijeli život čitam i volim s drugima razgovarati o pročitanim knjigama. Zato nije čudno da me zanimaju programi za poticanje čitanja.  Zato sam osmislila čitateljsku radionicu  Kabinet čuda - neku vrstu čitateljskog kluba. Sastajemo se jednom mjesečno u knjižari Fraktura  i raspravljamo o unaprijed dogovorenoj knjizi. Prvi sastanak je bio u siječnju 2021. Za vrijeme nepovoljne epidemiološke situacije sastanci su se odvijali preko zooma. Književna djela koja čitamo u programu biram po njihovim umjetničkim karakteristikama ali zanima me i njihova društvena relevantnost. Radionice nam svima nude ugodno provedeno vrijeme, ali i više od toga. Vjerujem da se društveni i politički potencijal književnosti ostvaruje kroz aktivno, kritičko čitanje i živu raspravu. Zbog različitih mišljenja o tekstu počinjemo šire razmišljati i zajedno osvještavamo utopijski potencijal književnosti – neke nas knjige doslovno pomiču s mjesta , potiču nas na mišljenje o stvarima o kojima bez tih tekst...

Preporuke kvalitetnih slikovnica proizašle iz Erasmus KA2 projekta LISTEN, TALK, SPELL, ACT

Djeci treba čitati svaki dan, treba ih voditi u knjižnicu, knjižaru, poticati ih da sami biraju slikovnice koje ih vesele i razgovarati s njima o tome što smo im pročitali. Uz to što djeca trebaju biti svjesna mogućnosti da sami biraju, dobro je da roditelji odmalena obrate pozornost na izbor kvalitetnih sadržaja. Kako nam se bliži Interliber, izabrala sam popis najboljih slikovnica koje smo čitali u sklopu KA2 Erasmus projekta Listen, talk, spell, act (2017.-19.). Projekt je vodio Dječji vrtić Medveščak a uključivao je tri strana vrtića - turski, talijanski i litavski vrtić, udrugu Blaberon, slovensku udrugu Divja misel te Odsjek za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cilj projekta bio je međusektorsko povezivanje i razmjena dobrih praksi na području ranog čitanja. U sve je vrtiće uvedena svakodnevna praksa petnaestominutnog čitanja.  U sklopu projekta vodila sam aktivnosti udruge Blaberon, između ostaloga sam birala kvalitetne slikovnice. U sklopu projekta s ...