Tekstovnica

Nedavno sam za Fakturu uredila eseje Slavenke Drakulić Ponovo u kavani Europa: kako preživjeti postsocijalizam  (orig. izdanje  Café Europa Revisited: How to Survive Post-Communism , Penguin, 2021.) Ovi eseji iz različitih aspekata progovaraju o nizu promjena koje su Europu zadesile kad je iz socijalizma prešla u demokraciju. Ona je svojevrsni nastavak autoričinih eseja Café Europa: Life After Communism koji su u Penguinu izašli 1999., a na hrvatskom su 2005. objavljeni u sklopu Profilovih Sabranih eseja ove autorice pod naslovom Café Europa (prev. Rujana Jeger & Brigita Dielacher). Ove godine je i ta prva knjiga eseja objavljena u Frakturi, pod novim naslovom U kavani Europa: kako preživjeti socijalizam.  U knjizi  Ponovo u kavani Europa: kako preživjeti postsocijalizam osobito me se dojmilo poglavlje o Holokaustu i načinu na koji ga se (ne) sjećamo, pa ga cijelog ovdje prenosim. Treba čitati ovakve tekstove, treba se stalno podsjećati što nam se može dogoditi...

Nedavno sam u Frakturinoj knjižari s prevoditeljicom s hebrejskog Andreom Weiss Sadeh  razgovarala o fantastičnom Davidu Grossmanu . Jako sam se veselila ovoj tribini jer me je vratila svim njegovim romanima, a pročitala sam prvi puta i njegovu zbirku eseja  Writing in the Dark: Essays on Literature and Politics koju jako jako preporučam jer postavlja brojna važna pitanja o pisanju, o razlici između službenog i osobnog jezika, o nadi i ulozi književnosti i čitanja u svijetu. Andrea je dinamična i zanimljiva sugovornica - i iako se o Grossmanu može razgovarati danima pa bi nam svako vrijeme bilo prekratko - ovi  su razgovori baš užitak i nadam se da će gledatelje / slušatelje nagovoriti na čitanje ovog stvarno velikog pisca! Pogledajte snimku cijelog razgovora: Ovo je treća od četiri tribine o izraelskoj književnosti. Snimku prvog razgovora o Amosu Ozu možete pogledati ovdje , snimku razgovora  o Zeruyji Shalev ovdje , a idući mjesec razgovaramo o Etgaru Keretu kojeg ...

Na književnoj radionici Kabinet čuda u listopadu smo razgovarali o romanu Nemirni švedske spisateljice Linn Ullmann (Naklada Ljevak, 2020., prev. Željka Černok ). To je roman u kojem Linn Ullman , kćerka režisera Ingmara Bergmana i glumice Liv Ullman , govori o odrastanju u toj nekonvencionalnoj obitelji. Autorica postavlja pitanja ispisivanja prošlosti, nepouzdanog pamćenja  i života s odraslim ljudima koji su i sami poput dvoje djece. Ovo je stvarno jako dobar tekst, lijepo napisan - i nepravedno je autoricu svoditi samo na "kćerku" poznatog režisera, jer ona to svakako ne zaslužuje.  Književnu radionicu Kabinet čuda organizirala je udruga Blaberon , odvija se u knjižari Fraktura - još uvijek preko zooma. Pogledajte preporuku! Kabinet čuda financijski su poduprli Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske . --- Marija Ott Franolić --- 

Na književnoj radionici Kabinet čuda u rujnu smo raspravljali o zanimljivom romanu  Andreja Nikolaidisa Mađarska rečenica (Naklada jesenski i Turk, 2017.) koji se zaista sastoji od jedne rečenice. Pogledajte preporuku za čitanje ove dinamične knjige!   Književnu radionicu Kabinet čuda organizirala je udruga Blaberon , odvija se u knjižari Fraktura - još uvijek preko zooma. Kabinet čuda financijski su poduprli Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske .  --- Marija Ott Franolić  --   

Znate one knjige u kojima se ništa ne događa, a ne možete ih ispustiti iz ruke? Zbog njihovog ritma, jezika, zbog njihove poetičnosti, neobičnosti, jer nas podsjećaju da je pisanje uvijek traganje u jeziku, i traganje za jezikom. Takav je roman Rijeka njemačke spisateljice Esther Kinsky  (orig. Am Fluss ) koji je kod nas za   Sandorf divno prevela Anda Bukvić Pažin. Neimenovana žena, stjecajem neimenovanih okolnosti ostavlja svoj stari život i useljava se u prazan prostran stan u istočnom Londonu. Kutije sa stvarima mjesecima će stajati neraspakirane, ali ona će se stalno kretati: fizički, uporno, uz rijeku Lea, istražujući svaki detalj prirode koja je okružuje, i mentalno, prisjećajući se svih ostalih rijeka uz koje se kretala u nekim posve drukčijim okolnostima: Rajna, Tisa, Odra, Neretva. Tekst koji se pred nama odmotava gusta je, viskozna proza krcata poetičnim motivima, od autorice koja je strastvena hodačica, pomna promatračica i strpljiva zapisivačica. Rijeka nije fragm...

Nakon što sam uživala u iščitavanju knjiga Anite Peti Stantić i Petra Jandrića , osobito u njihovoj sklonosti prelaženju žanrova, dijalogičnosti njihovih tekstova i važnim pitanjima koja postavljaju, odlučila sam s njima napraviti tribinu. S obzirom na prevladavajuću anti-znanstvenu klimu i brojne ljude koji su nesigurni jer ih buni nesigurnost i skeptičnost koju znanost nosi sa sobom, tribinu sam nazvala Nema konačnih odgovora. Razgovarali smo o skepsi i interdisciplinarnosti u znanosti, o kreativnosti u školovanju, o važnosti eksperimenta u znanstvenom pisanju i blagodatima popularnoznanstvene literature, o njihovim knjigama s kojima probijaju granice žanrova i disciplina - čitajte "Znanje u digitalnom dobu", "Putovanje u nepoznato" i "Znatiželju"!  Razgovarali smo u Knjižari Ljevak. Pogledajte cijeli razgovor, razmišljajte zajedno s nama! Petar Jandrić uredio je i napisao brojne knjige, ali na hrvatski je prevedeno njegovo  Znanje u digitalnom dobu   (...

Kad je čovjek motiviran, nije mu teško nečim se ozbiljno baviti. Nije mu teško satima nešto proučavati, i neće se jako naljutiti ako pogriješi. Jer će iz svojih grešaka nešto naučiti i lakše ići dalje. Puno je ljudi oko nas koji vide ljepotu i kreativnost u vlastitim zanimanjima. Moglo bi se ozbiljno diskutirati o tome zašto naš obrazovni sustav ne potiče mlade ljude da budu kreativniji, motiviraniji, da do izražaja dođe njihova osobnost, da nauče misliti svojom glavom i izabrati vlastito zanimanje u kojem bi mogli biti ispunjeni, korisni i osjećati se dobro, umjesto da se iscrpljuju instrukcijama iz onih predmeta koji im baš nikako ne idu, ne bi li u svemu bili izvrsni. I što to uopće znači - biti u svemu izvrstan? Ali neću o tome, jer o tome sam već pisala .  Ovdje želim preporučiti jednu posebnu knjigu.  Jeste li se ikad pitali zašto se neki ljudi odluče baviti znanošću? U čemu vide njezinu ljepotu?  U knjizi Putovanje u nepoznato: zašto se bavim znanošću (i kako ...