Oliver Lovrenski: Kad smo bili mlađi

Uvijek malo zazirem od knjiga koje su nagrađivani hitovi i koje svi čitaju. Ali roman prvijenac mladog norveškog autora Olivera Lovrenskog "Kad smo bili mlađi" (OceanMore, 2024., prev. Mišo Grundler) zaista je književna senzacija, tekst koji se čita u dahu, što zbog aktualne i suvremene teme, što zbog modernog, neobično dinamičnog, razgovornog stila kojim je napisan. O Lovrenskom smo u studenom raspravljali na čitateljskoj radionici Kabinet čuda koja se odvija u knjižari Fraktura, a financira je Grad Zagreb.

Roman govori o grupi tinejdžera koji odrastaju u Oslu, to su "burazi": Somalac, Indijac i dva Norvežana od kojih je jedan hrvatskih korijena, svi dolaze iz siromašnih uvjeta i disfunkcionalnih obitelji, a s vremenom se počinju drogirati, pa dilati, pa se nižu razne tragedije....

Ova je knjiga idealna za srednjoškolsku lektiru - učenicima će tema biti bliska (nekad smo u srednjoj školi gutali Mi djeca s kolodvora Zoo), a svidjet će im se i stil jer priča je napisana u kratkim Instagram-odsječcima, reduciranim jezikom bez puno interpunkcije, poput poruka na mobitelu. Možda im može biti poticajna i činjenica da je autor knjigu napisao sa samo 19 godina.

Oliver Lovrenski, izvor

Prijevod Miše Grundlera je nevjerojatno pogođen, promišljen, sleng u tekstu djeluje prirodno i sve skupa se lijepo čita.

Pogledajte preporuku za čitanje: https://www.youtube.com/watch?v=o4TwoaDAnk4

Kabinet čuda sam organizirala iz svoje potrebe da s drugima razgovaram o kvalitetnim knjigama. Administrativno ga podržava udruga Blaberon u suradnji s Knjižarom Fraktura, a financijski ga podupire Grad Zagreb. Više o Kabinetu čuda pročitajte na Modernim vremenima: https://mvinfo.hr/clanak/citateljska-radionica-kao-mjesto-poticanja-citanja-i-preporucivanja-dobre-literature

--- Marija ---

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Wisława Szymborska - Svijet koji nije od ovoga svijeta

Jako mi se svidjelo što je na inauguraciji novog američkog predsjednika mlada pjesnikinja Amanda Gorman gorljivo recitirala svoju poeziju. To je nešto posebno, da poezija ima veliku ulogu na ovako velikom događaju kojeg prati cijeli svijet. Podsjetilo me to na činjenicu da poezija može biti - i trebala bi biti - upotrebljiva. Mislim da je na to mislila Divna Zečević kad je 1973. u dnevnik zapisala: Pjesme volim objavljivati u dnevnim ili tjednim novinama ali nikako ne u časopisima. Želim da pjesma stigne do onoga kome je namijenjena i ne volim pomisao da mi pjesma leži u časopisu izložena kao u vitrini do koje će doći, ako dođu, rijetki posjetioci. Ne volim vidjeti svoju pjesmu u književnom časopisu pritisnutu kao leptira ili kao biljku u herbariju. Mnogo više volim da se pjesma na novinskom papiru povlači pod nogama ili da se njome zamotaju cipele koje se nose na popravak. Ipak ima u tom slučaju više nade da će nekome pogled zapeti ako ništa barem na naslovu – pa da pomisli ak...

Čitateljska radionica Kabinet čuda

Cijeli život čitam i volim s drugima razgovarati o pročitanim knjigama. Zato nije čudno da me zanimaju programi za poticanje čitanja. Zato sam osmislila čitateljsku radionicu Kabinet čuda - neku vrstu čitateljskog kluba. Sastajemo se jednom mjesečno u knjižari Fraktura i raspravljamo o unaprijed dogovorenoj knjizi. Prvi sastanak je bio u siječnju 2021. Za vrijeme nepovoljne epidemiološke situacije sastanci su se odvijali preko zooma. Književna djela koja čitamo u programu biram po njihovim umjetničkim karakteristikama ali zanima me i njihova društvena relevantnost. Radionice nam svima nude ugodno provedeno vrijeme, ali i više od toga. Vjerujem da se društveni i politički potencijal književnosti ostvaruje kroz aktivno, kritičko čitanje i živu raspravu. Zbog različitih mišljenja o tekstu počinjemo šire razmišljati i zajedno osvještavamo utopijski potencijal književnosti – neke nas knjige doslovno pomiču s mjesta , potiču nas na mišljenje o stvarima o kojima bez tih tekst...

Preporuke kvalitetnih slikovnica proizašle iz Erasmus KA2 projekta LISTEN, TALK, SPELL, ACT

Djeci treba čitati svaki dan, treba ih voditi u knjižnicu, knjižaru, poticati ih da sami biraju slikovnice koje ih vesele i razgovarati s njima o tome što smo im pročitali. Uz to što djeca trebaju biti svjesna mogućnosti da sami biraju, dobro je da roditelji odmalena obrate pozornost na izbor kvalitetnih sadržaja. Kako nam se bliži Interliber, izabrala sam popis najboljih slikovnica koje smo čitali u sklopu KA2 Erasmus projekta Listen, talk, spell, act (2017.-19.). Projekt je vodio Dječji vrtić Medveščak a uključivao je tri strana vrtića - turski, talijanski i litavski vrtić, udrugu Blaberon, slovensku udrugu Divja misel te Odsjek za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cilj projekta bio je međusektorsko povezivanje i razmjena dobrih praksi na području ranog čitanja. U sve je vrtiće uvedena svakodnevna praksa petnaestominutnog čitanja. U sklopu projekta vodila sam aktivnosti udruge Blaberon, između ostaloga sam birala kvalitetne slikovnice. U sklopu projekta s ...

Tekstovnica

Pretraži ovaj blog