Nedavno sam vodila program za poticanje čitanja sa srednjoškolcima i šokiralo me koliko su malo znali o dnevniku Ane Frank. Ti su mladi ljudi u srednju školu došli iz raznih osnovnih škola - i ni u jednoj od njih nisu im spomenuli Anu Frank? Dnevnik Ane Frank jedna je od najpoznatijih knjiga u cjelokupnoj svjetskoj književnosti (na hrvatski ga je prevela Giga Gračan). Osim toga, to je knjiga idealna za mlade ljude jer se mogu identificirati sa situacijom djevojčice koja pati jer se u Drugom svjetskom ratu kao Židovka našla u izvanrednim okolnostima. Ratne strahote kroz njezinu priču dobivaju osobno lice i postaju relevantne drugima za identifikaciju i lakše shvaćanje - zato bi taj dnevnik svakako trebao biti obavezna lektira.
Uz dnevnik, učenici i nastavnici trebali bi konzultirati odličnu knjigu Sve o Anne Frank (Menno Metselaar, Piet van Ledden, prevela Svetlana Grubić Samaržija, ur. Dubravka Đurić Nemec, Naklada Ljevak, 2021.).
Knjigu Sve o Anne Frank inicirala je Zaklada Ane Frank, a nastala je iz pitanja koja su posjetitelji postavljali u kući Ane Frank u Amsterdamu. Zato je vrlo praktična za korištenje, objašnjava osnovne pojmove: što je holokaust, zašto je simbol nacista bio kukasti križ, zašto su Židovi nosili žutu zvijezdu, zašto je Hitler mrzio Židove, što je Anina obitelj radila u skloništu, jel im bilo dosadno... Knjiga je vrlo životna i osobito u početku optimistična, donosi niz zanimljivih detalja o Ani, o njezinom odrastanju i životu prije rata. Idealna je za srednjoškolske profesore, ali i za nastavnike viših razreda osnovne škole - osobito za hrvatski jezik i povijest, no može se koristiti i u nastavi građanskog odgoja, i uopće za razvoj kritičkog mišljenja kod mladih ljudi.
Ova je knjiga prekrasna na jedan starinski način, podsjeća na knjige iz mog djetinjstva, osim toga interaktivna je i puna materijala. Uz tekst koji je napisan jednostavnim i pristupačnim jezikom, tu su fotografije, ilustracije i crteži Hucka Scarryja na kojima se može vidjeti kako je izgledalo sklonište u kojem su se dvije obitelji skrivale za vrijeme rata i kako im je bio organiziran dnevni život.
 |
| Anne s prijateljicama 1939. Izvor: Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam |
Svih srednjoškolaca koji ne čitaju Dnevnik Ane Frank ponovno sam se sjetila kad sam povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta moderirala zoom-tribinu Sve o Anne Frank. Sjećanje na Anu, Leu i sve žrtve holokausta. Na tribini su govorili spisateljica i novinarka Slavenka Drakulić i povjesničar Goran Hutinec, a organizirao ju je Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Razgovor je bio sadržajan i zanimljiv, Slavenka Drakulić i Goran Hutinec bili su odlični, puno važnih stvari je rečeno. Zapravo smo samo podcrtali ono o čemu uvijek iznova razmišljam - da holokaust najbolje možemo prikazati i doživjeti kroz individualne priče (jer ništa nam ne znači kad kažemo da je poginulo 6 milijuna ljudi, nažalost to je toliko apstraktna brojka da si je nitko ne može predočiti).
Govorili smo o tome da ne smijemo dozvoliti da žrtve progona potonu u kulturnom pamćenju, i da osobito mladim ljudima trebamo omogućiti empatiju sa stvarnim žrtvama. Zato treba čitati Dnevnik Ane Frank, Dnevnik Renije Spiegel, Dnevnik Diane Budisavljević, knjigu Sve o Anne Frank M. Metselaara i Pieta van Leddena, te knjigu Lea Deutsch: dijete glume, glazbe i plesa povjesničarke Martine Bitunjac. Lea Deutsch bila je "hrvatska Ana Frank", već kao dijete bila je uspješna glumica, no sa 16 godina deportirana je u Auschwitz i umrla u transportu. Ne smijemo ih zaboraviti!
 |
| Ana Frank i Lea Deutsch. Izvori: Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam i Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU |
Pročitajte tekst Slavenke Drakulić u kojem objašnjava zašto dnevnik Ane Frank treba biti obavezna lektira i poglavlje iz njezinih eseja Ponovo u kavani Europa (Fraktura, 2021.) koje govori o raznim načinima obilježavanja holokausta.
Ovdje se može pogledati snimka cijelog razgovora.
--- Marija ---
Primjedbe
Objavi komentar