Preskoči na glavni sadržaj

Viktor Šklovski: Tehnika spisateljskog zanata - univerzalno štivo o čitanju i pisanju

Za vrijeme studija oduševljavala me knjiga Uskrsnuće riječi ruskog teoretičara Viktora Šklovskog. Danas kad su akademski tekstovi uglavnom suhi, uniformni i citiraju do besvijesti, teško je zamisliti da bi netko teorijsku knjigu započeo kao Šklovski - ovakvom prvom rečenicom: Nikada ne znaš kako da počneš knjigu. Možda sam već tada slutila da će mi pisanje kritika služiti razmišljanju i postavljanju pitanja, umjesto da u tekstovima nudim neke gotove odgovore?

Viktor Šklovski (1893. - 1984.) je bio jedna nevjerojatna pojava - svestran, pomalo ekscentričan, pripadnik ruskih formalista. Ta je škola - sa svojim fokusom na formu, na jezik, dakle na pitanje kako je nešto napisano - jako utjecala na moj cjelokupni doživljaj književnosti. Uvijek me više zanima kako je knjiga napisana nego o čemu govori. Važan mi je i termin očuđenja koji je skovao upravo Šklovski - naime, književnost nam često omogućuje da nešto obično, sto puta viđeno, doživimo s neke druge strane, i da zbog toga o normalnim pojavama počnemo zaista razmišljati. 

Ovdje želim preporučiti njegovu knjigu Tehnika spisateljskog zanata (prev. Ivo Alebić, Sandorf) o kojoj se raspravljalo na čitateljskoj radionici Kabinet čuda u svibnju 2025.

Tehnika spisateljskog zanata je prvi put je izašla u sovjetskoj Rusiji 1927., to je bilo vrijeme kad je država puno ulagala u opismenjavanje radnika i seljaka - pa je ovo bio samo jedan od mnogih priručnika za pisanje. S obzirom na godinu izdanja, nevjerojatno je aktualna i univerzalna - Šklovski primjerice upozorava da svatko tko piše mora puno i pomno čitati tuđe tekstove, da nema pisanja bez velikog rada, truda i redigiranja vlastitog teksta te da treba pisati jednostavno, ali pomno birati riječi i stalno nadograđivati vlastiti vokabular. Uvijek piše jednostavno, a postiže filozofsku dubinu. Ako želite znati više o Šklovskom i njegovom načinu razmišljanja, pročitajte i njegovu autobiografiju Sentimentalno putovanje (prev. Ivana Peruško, Fraktura). 

Tehnika spisateljskog zanata je prva teorijska knjiga o kojoj smo raspravljali na Kabinetu čuda - ali eksperiment je posve uspio jer nam se većinom svidjela - pa ćemo takve knjige uzimati i ubuduće. Često čitam teoriju književnosti, kao i razne knjige o čitanju i pisanju - one kao da sadrže kulise same književnosti, omogućuju mi da književne tekstove lakše seciram i dubinski analiziram. 

Pogledajte preporuku za čitanje Tehnike spisateljskog zanata

Što se tiče priručnika za pisanje, uz Tehniku spisateljskog zanata preporučujem i knjigu Stephena Kinga O pisanju (prev. Dado Čakalo, Lumen 2024.) o kojoj sam pisala dok još nije bila prevedena kod nas. Moj tekst možete pročitati ovdje.

Kabinet čuda organizira udruga Blaberon u suradnji s Knjižarom Fraktura. Vodi ga Marija Ott Franolić koja ga je i osmislila, a financijski ga podupire Grad Zagreb.  



---  Marija ---








Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Wisława Szymborska - Svijet koji nije od ovoga svijeta

Jako mi se svidjelo što je na inauguraciji novog američkog predsjednika mlada pjesnikinja Amanda Gorman gorljivo recitirala svoju poeziju. To je nešto posebno, da poezija ima veliku ulogu na ovako velikom događaju kojeg prati cijeli svijet. Podsjetilo me to na činjenicu da poezija može biti - i trebala bi biti - upotrebljiva. Mislim da je na to mislila Divna Zečević kad je 1973. u dnevnik zapisala:  Pjesme volim objavljivati u dnevnim ili tjednim novinama ali nikako ne u časopisima. Želim da pjesma stigne do onoga kome je namijenjena i ne volim pomisao da mi pjesma leži u časopisu izložena kao u vitrini do koje će doći, ako dođu, rijetki posjetioci. Ne volim vidjeti svoju pjesmu u književnom časopisu pritisnutu kao leptira ili kao biljku u herbariju. Mnogo više volim da se pjesma na novinskom papiru povlači pod nogama ili da se njome zamotaju cipele koje se nose na popravak. Ipak ima u tom slučaju više nade da će nekome pogled zapeti ako ništa barem na naslovu – pa da pomisli ak...

Čitateljska radionica Kabinet čuda

Cijeli život čitam i volim s drugima razgovarati o pročitanim knjigama. Zato nije čudno da me zanimaju programi za poticanje čitanja.  Zato sam osmislila čitateljsku radionicu  Kabinet čuda - neku vrstu čitateljskog kluba. Sastajemo se jednom mjesečno u knjižari Fraktura  i raspravljamo o unaprijed dogovorenoj knjizi. Prvi sastanak je bio u siječnju 2021. Za vrijeme nepovoljne epidemiološke situacije sastanci su se odvijali preko zooma. Književna djela koja čitamo u programu biram po njihovim umjetničkim karakteristikama ali zanima me i njihova društvena relevantnost. Radionice nam svima nude ugodno provedeno vrijeme, ali i više od toga. Vjerujem da se društveni i politički potencijal književnosti ostvaruje kroz aktivno, kritičko čitanje i živu raspravu. Zbog različitih mišljenja o tekstu počinjemo šire razmišljati i zajedno osvještavamo utopijski potencijal književnosti – neke nas knjige doslovno pomiču s mjesta , potiču nas na mišljenje o stvarima o kojima bez tih tekst...

Velika važnost malih priča ili zašto djeci treba čitati bajke

Kad sam s Andom Bukvić Pažin pisala knjigu Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci , često smo s raznim ljudima razgovarale o tome što i kako čitaju svojoj djeci. Mnogi su nas pitali kakav je naš stav o čitanju bajki - treba li ih čitati s obzirom na nove zaštitničke tendencije u odgoju. Mislimo da djeci danas svakako treba čitati bajke, i to onako kako su napisane, bez ikakve cenzure. To smo u knjizi pojasnile ovako: Čitanje i pričanje bajki djeci danas je svojevrsna subverzija, bunt protiv ideologije helikopter-roditeljstva, rizik u svijetu vatiranog ranog djetinjstva, kritičko čitanje ideja koje donosi sveprisutna kultura otpisivanja umjesto njihova neselektivnog prihvaćanja. U duboko podijeljenom svijetu gdje jedan pol diskriminira sve drugo i drukčije, a drugi je bez kriterija i radi političke korektnosti uronio u ideološke sadržaje koji promiču različitosti – ne zato što je to dobro, već samo zato što je drukčije – čitanje bajki je transgresija, opasan teritorij iz...