Svatko bi se trebao zapitati: želim li saznati kakav je stvarno svijet ili ću se poput malog djeteta grčevito držati svojih uvjerenja jer mi je tako lagodnije?
Kad sam prije nekoliko godina čitala roman Divni novi svijet Aldousa Huxleyja (Lumen, prev. Stanislav Vidmar) zapanjila me njegova aktualnost - taj fantastičan opis društva koje se utapa u površnosti, zabavi i nerazmišljanju (napisan 1932.!) totalno se uklapa u današnje stanje uma. I zaista, stalno svjedočimo paradoksu - svijet se širi, putujemo gdje hoćemo, dostupno nam je toliko raznorodnih znanja i znanost strelovito napreduje - a još postoje ljudi koji misle da je Bog stvorio svijet, ljudi koji ne vjeruju liječnicima, cjepivima, pa čak ni geografima, ako misle da je zemlja ravna ploča. To su zapravo pojedinci, pa i čitave skupine, zaljubljene u vlastitu ignoranciju. Pa iako ih možda i nije teško razumjeti, jer realnost je svakako lakše ignorirati nego se s njome suočiti - ipak valja imati na umu da da je ignoriranje - za razliku od čistog neznanja - zapravo vrlo neodgovorno.
U novoj knjizi divnog i aktualnog naslova Strast prema neznanju (Fraktura, 2022., prev. Anita Peti-Stantić) slovenska filozofkinja Renata Salecl piše da:
... između ignoriranja nečega i stvarnoga neznanja o nečemu postoji bitna razlika, premda se to dvoje može činiti vrlo sličnim ili čak istim. Ako nešto ignoriramo, niječemo mu važnost ili čak opstojnost; to istovremeno znači da ga previđamo. Za razliku od toga, ako nešto ne znamo, znači da nismo svjesni njegove stvarne ili čak potencijalne prisutnosti i njegova značenja za svemir. Razlika između čina ignoriranja i stanja neznanja implicira moralnu razliku između odgovornosti i nedužnosti.
Svakoj odgovornoj, odrasloj mislećoj osobi dužnost je na neki način pridonijeti društvu i pojedincima koji čine to društvo. Ali stvari prvo treba razumjeti da bismo ih mogli prihvatiti, pa eventualno krenuli mijenjati. I to može biti zastrašujuće, može nas preplaviti. Jer kad pogledamo oko sebe - što ćemo vidjeti? Ekološke probleme, pandemiju, glupost i agresiju na društvenim mrežama, rat u Ukrajini, inflaciju... Puno je razloga za zabrinutost. Ali protiv anksioznosti i ignorancije treba se boriti razumijevanjem, kojim ćemo doći do znanja, koje se može pretvoriti u mudrost.
 |
| Renata Salecl |
Da bismo proširili vidike, treba čitati pitke, popularne tekstove u kojima su autori(ce) sažele i pokušale objasniti stanje u društvu. Slovenska filozofkinja Renata Salecl poznata je po sjajnoj knjizi Tiranija izbora (Fraktura, prev. Tonči Valentić) čija je osnovna teza da nas silna sloboda izbora čini anksioznima. O tome sama govori i u ovom divnom animiranom videu.
U Hrvatskoj su joj relativno nedavno objavljene knjige Čovjek je čovjeku virus (Naklada Ljevak) i Strast prema neznanju (Fraktura), obje u prijevodu Anite Peti-Stantić. Treba ih čitati zajedno jer se odlično nadopunjuju - Renata Salecl tu otvara brojna pitanja i fenomene današnjice. Osobito mi je zanimljiva "ikeizacija društva" - činjenica da smo danas sami odgovorni za sve živo - u bolnici potpisujemo informirane pristanke i planove poroda (iako ne znamo ništa o medicini), trebamo znati instalirati nove softvere (niti o informatici) i sastavljati namještaj (a bome uglavnom nismo ni stolari). Negativna je strana toga, piše ova filozofkinja, da teško priznajemo svoje neznanje i neupućenost. U pandemiji smo mogli vidjeti kolike je posljedice za sve nas imala činjenica da su se mnogi preko noći pretvorili u epidemiologe!
Spominje i jedan odličan primjer koji daje misliti:
Kad liječnicima nedostaje znanja, već mali čin skromnosti može spasiti bolesnikov život. Jedan je slovenski profesor bio poznat po tome što je studentima medicine davao negativne bodove ako bi na ispitu napisali nešto što je očito pogrešno. Poticao je studente da na testu radije ne odgovore ništa kad ne znaju, nego da pokušavaju pogoditi točan odgovor. Profesor je svoj pristup opravdavao mišlju kako studenti neizostavno moraju shvatiti opasnost pogađanja. No sveučilište se nije slagalo s njegovim tumačenjem te mu je naložilo da promijeni svoju praksu ocjenjivanja.
Dakle danas je sva odgovornost prebačena na pojedinca - više ne postoji ni društvena kritika, nego prevladava samokritika i anksioznost pojedinaca. Niste mršavi? Nezdravo se hranite! Ne zarađujete dovoljno? Premalo ste ambiciozni i ne trudite se dovoljno! Takvo prebacivanje odgovornosti na pojedinca umanjuje važnost prvobitnih društvenih razlika u kojem je svatko od nas stasao i zapravo nam čini nepravdu.
Renata Salecl pitko piše i svoje teze potkrepljuje primjerima iz svakodnevnog života, popularne kulture i psihoterapeutske prakse.
Treba je čitati zajedno s tursko-engleskom spisateljicom Elif Shafak koja u maloj knjizi prepunoj važnih uvida o sadašnjosti Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela (Hena com, prev. Mirna Čubranić) piše o "krizi značenja" i citira rečenicu Antonija Gramscija koje se često sjetim, da se nalazimo u vremenu u kojem "staro umire, a novo se ne može roditi: u tom međuvlađu javlja se veliko mnoštvo patoloških pojava".
Elif Shafak tu spominje marginalizirane društvene skupine - o kojima piše i u svojim odličnim romanima - ispravno primjećujući da se oni koji su ušutkani okreću protiv društva jer imaju osjećaj da im ono ništa ne može dati, da ih je ono ionako izdalo. A kad prestanemo slušati drugačije od sebe, tada prestajemo učiti, i te vrste okamenjenosti bismo se trebali čuvati. Trebamo biti, kako kaže ona, "intelektualni monadi", uvažavati različitosti i misliti široko.
Paradoks današnjice je da nam gomila informacija kojom smo okruženi priječi da dopremo do pravog znanja. Knjige Renate Salecl i Elif Shafak mogu se čitati na tramvajskoj stanici ili u redu u banci, trebali bismo u njih često zavirivati i razmišljati zajedno s autoricama, kako bismo zajedno s njima počeli pretvarati znanje u mudrost.
***
Dodatni linkovi:
Kritiku Divnog novog svijeta pisala sam za Moderna vremena.
Za vrijeme pandemije Anda Bukvić Pažin i ja zoomom smo razgovarale o knjizi Elif Shafak, poslušajte cijeli razgovor.
Snimila sam video-preporuku za knjige Čovjek je čovjeku virus i Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela.
Pogledajte Učitelje u fokusu, o knjizi "Čovjek je čovjeku virus" razgovaraju Renata Salecl, Pavel Gregorić i Anita Peti Stantić: https://www.youtube.com/watch?v=Bz8cMI7TttM
--- Marija ---
Primjedbe
Objavi komentar